Odjel za kirurgiju

Suvremena medicina temelji se na vrhunskoj tehnologiji i dijagnostici, a mi na Odjelu za kirurgiju vjerujemo da svaki uspješan odjel čine ponajprije ljudi; liječnici, medicinske sestre i tehničari, bolničari, bolničarke i ostali koji svakodnevno nastoje boravak bolesnika učiniti ugodim, trpljenje podnošljivim, oporavak bržim, a liječenje učinkovitim. Nema pojedinca u procesu liječenja kojeg bismo mogli izostaviti a da se to ne odrazi na ishod liječenja.

Nemoguće je navesti sve s kojima svakodnevno uspostavljamo stručne i ljudske veze kako bismo bolesnicima osigurali standarde liječenja usporedive s onima u najrazvijenijim zdravstvenim okruženjima. Naša je misija očuvati stručni napredak i pritom stalno imati u vidu bolesnika s njegovim problemima, nadama i očekivanjima.

 

POVIJEST ODJELA ZA KIRURGIJU U SBI

Začeci izolske kirurgije sežu u 1949. godinu, kad je u zgradi omladinskog odmarališta izgrađenoj na samom kraju izolskog poluotoka 1927. počela djelovati civilna bolnica. Kirurški posao u njoj preuzeo je dr. Štrukelj, kirurg iz Trsta, sa svojim asistentom. Prije njegova dolaska pacijenti iz primorske regije kojima je trebalo kirurško liječenje morali su se otpremati u Trst na tu vrstu liječenja. Već iduće godine pridružili su mu se eminentni vojni kirurzi dr. Pišot i dr. Bervar. Operirali su prije svega akutna kirurška oboljenja te septičke komplikacije. Godine 1953. Upravljanje i stručni nadzor nad bolnicom preuzeo je prof. dr. Božidar Lavrič, tadašnji predstojnik Kirurške klinike u Ljubljani. U izolsku bolnicu na mjesec dana slao je svoje eminentne kirurge (prof. dr. Benedika, prof. dr. Žumra, prof. dr. Derganca, prim. dr. Stareta, prof. dr. Šabca, prof. dr. Košaka i prof. dr. Mullera), što je utjecalo na brojnost i spektar operacija. Godine 1954. Upravljanje bolnicom preuzeo je dr. Ivo Zidarič, koji je prije toga radio u Kirurškoj klinici u Ljubljani. Unatoč teškim uvjetima dr. Zidarič uspio je obnoviti kirurški odjel koji je dobio 24 dodatna kreveta, novi rendgenski odjel, dvije nove operacijske dvorane s pripadajućom intenzivnom njegom, nove ambulantne prostore i fizioterapijski odjel sa šesnaest kreveta. Godine 1966. nakon smrti dr. Zidariča upravljanje bolnicom preuzeo je dr. Jože Trstenjak koji je ostao na tom mjestu gotovo petnaest godina. U tom razdoblju bitno se povećao broj mladih specijalista, što je utjecalo na povećanje broja operacija i proširilo njihov opseg. Krajem sedamdesetih godina na čelo kirurškog odjela došao je dr. Mario Gasparini, koji je velik trud uložio u preseljenje kirurškog odjela iz starih prostora gradske bolnice u novoizgrađenu bolnicu na izolskom brdu. U studenome 1982. kirurški odjel, kao prvi, preselio se u za tadašnje vrijeme vrlo suvremenu bolnicu. U idućim godinama slijedili su ga i drugi odjeli razbacani po različitim bolnicama na Obali, koji su omogućili kvalitetniju i cjelovitiju skrb za pacijente. Bolnica je tada primala bolesnike iz slovenske Istre i Krasa te do osamostaljenja Slovenije i iz većeg dijela hrvatske Istre. Godine 1992. nakon odlaska dr. Gasparinija upravljanje kirurškim odjelom preuzeo je dr. Stanislav Mahne. Među prvima u Sloveniji uveo je suvremene laparoskopske tehnike u liječenju bolesnika s patologijom probavnog sustava. Godine 2000. njegovu funkciju preuzeo je dr. Duilio Peroša, koji je potaknuo uvođenje artroskopskih tehnika u liječenju zglobnih patologija. Godine 2002. mjesto predstojnika kirurgije preuzeo je dr. Milan Jakomin, u čijem su razdoblju neke od najzahtjevnijih operacija postale rutinske (pankreas, aorta, zdjelica…). Od kraj 2008. predstojnik kirurškog odjela je dr. Mladen Gasparini.

asist. dr. Mladen Gasparini, dr. med.

PREDSTOJNIK ODJELA ZA KIRURGIJU

Karmen Jakomin, dipl. m. s.

GLAVNA MEDICINSKA SESTRA ODJELA ZA KIRURGIJU

Maša Fabjančič

TAJNIŠTVO ODJELA ZA KIRURGIJU